Wikipedia – Wikipedija/Википедија Prijeđi na sadržaj

Wikipedia

Uredi veze
Izvor: Wikipedija
Wikipedia
Bijela sfera izrađena od velikih dijelova slagalice, sa slovima nekoliko alfabeta prikazanima na pojedinim dijelovima
Logotip Wikipedije
Logotip Wikipedije, globus koji prikazuje glifove nekoliko pismovnih sistema za slovo W ili glasove »wi«, »wo« ili »wa«.
Glavna stranica Wikipedije
naslovnica Wikipedije
URL wikipedia.org
Komercijalan?ne
Tip internetska enciklopedija
Registracijaopcionalna[notes 1]
Jezik288 izdanja[1]
Posednik Wikimedia Foundation
Autor Jimmy Wales, Larry Sanger[2]
Početak rada15. januara 2001.
alexa.com rangDecrease 7[3] (od oktobra 2015.)

Wikipedia (engl. izg. [ˌwɪkiˈpiːdiə], od engl. wiki (viki) + [encyclo]pedia ([enciklo]pedija)), višejezična je internetska enciklopedija sa slobodnim sadržajem i slobodnim pristupom koju podržava i hosta neprofitni Wikimedia Foundation. Oni koji mogu pristupiti sajtu, mogu uređivati većinu njenih članaka.[4]

Wikipedia je rangirana među deset najpopularnijih mrežnih mjesta (5. prema semrush.com;[5] 7. prema similarweb.com[6] rangiranju; 10. prema bivšem Alexa Internetu[7]) i najveće je i najpopularnije opće referentno djelo na internetu.[8]

Jimmy Wales i Larry Sanger pokrenuli su Wikipediju 15. januara 2001. Njezino ime, portmanteau od engl. wiki[notes 2] + [encyclo]pedia, skovao je Sanger.[10][11] Inicijalno samo na engleskom, Wikipedia je brzo postala višejezična pošto je na drugim jezicima razvila slične verzije, koje se razlikuju u sadržaju i praksama uređenja.

Srpskohrvatska Wikipedia sada je jedno od 306 jezičkih izdanja Wikipedije i sa 460.177 članaka spada u njezinih 30 najvećih izdanja, dok po broju članaka prvo mjesto zauzima engleska Wikipedia (u novembru 2015. dosegla 5 000 000 članaka). Uzevši u obzir sva izdanja, Wikipedia sadrži više od 50 mil. članaka. Prema stanju iz februara 2014. imala je 18 milijardi pregleda i gotovo 500 mil. jedinstvenih posjetitelja svaki mjesec.[12]

Podupiratelji Wikipedije citiraju istraživanje objavljeno 2005. u Natureu, gdje su na osnovi 42 znanstvena članka komparirane Wikipedia i Encyclopædia Britannica, pri čemu je utvrđeno da se nivo točnosti Wikipedije približio onom koji ima Encyclopædia Britannica.[13] Kritika Wikipedije obuhvaća tvrdnje o tome da ona pokazuje sistemsku pristranost, predstavlja mješavinu »istina, poluistina i nešto neistina«[14] i predmet je manipulacije i spinanja.[15]

Povijest

Osim za vreme tehničkih problema i dogradnji, Wikipedia je bila u funkciji od 10. Januara 2001. Istorija Wikipedije počinje 2. januara 2001, u razgovoru u San Diegu, u Kaliforniji između dva stara prijatelja, Larry Sanger, glavni korisnik Nupedije, i Ben Kovitza, kompjuterskog programera. Kovitz je tokom večere objasnio Wiki koncept Sangeru koji je odmah shvatio da bi Wiki format odlično pristajao enciklopediji. Senger je potom nagovorio šefa Nupedije, da napravi Wiki od Nupedije, i prva verzija je bila postavljena online 10. januara. Međutim, mnogi Nupedija korisnici nisu htjeli da Nupedija bude Wiki pa se tako 15. januara, pravi "Wikipedia" na svojoj jedinstvenoj domeni 'wikipedia.com'.

Mnogi su brzo saznali o Wikipediji i projekat je rastao izvanrednim tempom. 12. februara 2001. Wikipedia već ima 1 000 članaka, a 7. septembra 2001. ima 10 000 članaka. Od tada, Wikipedia na engleskom jeziku raste sve brže i brže. Uskoro su joj se pridružile međunarodne Wikipedije na jezicima poput mandarinskog, njemačkog, francuskog, talijanskog, ruskog, itd.

Glavne karakteristike

  1. Ona je Wiki, u tome što je može izmjeniti bilo ko (osim blokiranih korisnika).
  2. Ona je slobodna i upotrebljava GNU Slobodnu Dokumentacijsku Dozvolu.

Kada se govori o multijezičnim Wikipedijama, važno je napomenuti da ne postoje nacionalne Wikipedije. Iz tog razloga ne postoji ni austrijska niti australijska niti britanska Wikipedija nego Wikipedije na njemačkom jeziku i engleskom jeziku itd.

Sav originalni materijal priložen Wikipediji je "Slobodan Sadržaj", definisan GNU Slobodnom Dokumentacionom Dozvolom, što znači da se može slobodno upotrebljavati, izmeniti, kopirati, i distribuirati, uz uslov da bilo koja kopija, modifikacija ili izmena ne sme stavljati dodatne restrikcije na sadržaj (tj. mora biti izdata pod istom dozvolom). Wikipedijin sadržaj kreiraju njeni korisnici, a administratori imaju veću kontrolu. Bilo koja stranica na Wikipediji se uvek može izmjeniti pa nijedan članak nikada nije završen.

Wikipedia je počela kao projekat na engleskom jeziku 15. januara 2001, i malo zatim (23. mart 2001.) je začeta Wikipedia na francuskom jeziku. Veliki broj korisnika se od tada trudi da napravi Wikipediju multijezičnom i trenutno postoji preko milion i 200 hiljada članaka na engleskom jeziku, i 4 miliona i 600 hiljada članaka na drugim jezicima (u julu 2006. godine).

Vandalizam

Veliki problem Wikipedije je vandalizam, koji donose razni vandali. Oni često prave besmislene i uvrjedljive izmjene na Wikipedia člancima.

"Zbog toga što je Wikipedia radikalno slobodna i javan projekat, ona privlači anarhistički element," Leri Sengr, osnivač Wikipedije je priznao medijima. "Na sreću, većina nas je spremna da zaustavi vandalizam... i da ga se riješi čim se pojavi."

Na sreću najmanje par korisnika (ako ne stotine ili više u nekim slučajevima) generalno dnevno prati izmjene na određenim člancima. Vandalizam na člancima obično ne traje duže od nekoliko minuta u zavisnosti od broja korisnika na određenoj Wikipediji. Nedavna studija koju je sproveo IBM-ov tim je našla da većina vandalizma kojeg Wikipedia na engleskom jeziku pretrpi biva prepravljen za manje od pet minuta. "Bili smo iznenađeni kako često smo nailazili na vandalizam i bili smo opet iznenađeni kako brzo je vandalizam bivao prepravljen", izjavio je Martin Wattenberg, istraživač koji radi pri IBM-ovom TJ Watson istraživačkom centru u Kembridžu, u Masačusecu, SAD.

Politike i principi

Korisnici Wikipedije (koji se nazivaju wikipedisti ili wikipedijanci), drže se nekoliko jednostavnih principa:

  • Korisnici Wikipedije nastoje da svi članci budu nepristrasni. Ovo ne znači da članci treba da se pišu samo jednim objektivnim načinom i da postoji određeno "stanje nepristrasnosti", nego znači da sva različita mišljenja o nekoj temi treba da budu predstavljena na objektivan način.
  • Postoji nekoliko konvencija oko imenovanja članaka. Kad postoji nekoliko različitih imena za jednu temu, treba osigurati da sve varijante imena budu obuhvaćene korištenjem preusmerivača.
  • Wikipedijanci upotrebljavaju stranice za diskusiju ("discussion") o nekoj temi (a ne stranicu samog članka) da bi odlučili kako izmeniti članak.
  • Postoji nekoliko vrsta sadržaja koji su nepoželjni na Wikipediji, jer ustvari nisu enciklopedijski članci. Na primjer Wikipedia članci nisu definicije iz rečnika niti su repozitorija za čitave tekstove knjiga, dokumenata, članaka, govora i sl. Za tu vrstu sadržaja postoje srodni projekti (detaljnije pod sekcijom srodni projekti, ispod).
  • Nekad postoje protivrečna pravila i konvencije. Kad dođe do tog slučaja, Wikipedijina zajednica korisnika odlučuje svaki slučaj posebno.

Korisnici

Wikipediju uređuju mnogi ljudi, koji se nazivaju wikipedisti ili wikipedijanci. Ne postoji nijedan "glavni korisnik" ili šef.

Softver i hardver

Originalni Wikipedija softver je UseModWiki, koji je napisao Kilford Edams (Prva Faza). Početkom 2002. godine, Wikipedija je počela upotrebljavati PHP Wiki engine koji je, koristeći MySQL bazu podataka, dodao mnogo novih mogućnosti i bio napravljen isključivo za Wikipedija projekat. Napravio ga je Magnus Menski, i poznat je kao Druga Faza.

Nedugo nakon što je Druga Faza bila u upotrebi, pojavili su se veliki problemi. Wikipedia je postala toliko spora da je bilo skoro nemoguće izmijeniti članak. Li Denjel Kroker je potom napisao kompletno novi softver. Ova nova verzija je bila veliki napredak, i postala je standard u julu 2002. godine. i još uvijek se upotrebljava. Treća Faza se zove MediaWiki, i upotrebljavaju je i mnogi drugi Wiki projekti.

Pred kraj 2003. godine ponovo su se pojavile teškoće u radu Wikipedije. Razlog problema je zagušenja jednog jedinog Wikipedia servera. Problemi su brzo prevaziđeni budući da je u junu 2004. godine Fondacija Wikimedija nabavila devet servera, trenutno smeštenih u Floridi. U sastavu nove konfiguracije je jedan server za bazu podataka i četiri web servera koji svi rade na Fedora Core Linux distribuciji.

Wikipedijina baza podataka

Pošto je Wikipedia slobodna enciklopedija čiji je sadržaj određen GNU slobonom dokumentacionom dozvolom, bilo tko u bilo koje vrijeme može da preuzme "skoro-tekuću" verziju kompletne Wikipedije. Za detalje posjetite stranicu o preuzimanju kompletne Wikipedije na engleskom jeziku.

Nagrade

2004.

Povezano

Bilješke

  1. ↑ Registracija se zahtijeva za određene zadatke kao što su uređenje zaštićenih stranica, stvaranje stranica na Wikipediji i postavljanje datoteka.
  2. ↑ Wikiji su tip websitea. Riječ »wiki« pak dolazi od havajske riječi »brz«.[9]

Reference

  1. ↑ Kiss, Jemima; Gibbs, Samuel (6. augusta 2014). „Wikipedia boss Lila Tretikov: 'Glasnost taught me much about freedom of information”. The Guardian. Pristupljeno 21. augusta 2014. 
  2. ↑ Jonathan Sidener. „Everyone's Encyclopedia”. U-T San Diego. Pristupljeno 15. oktobra 2006. 
  3. ↑ „How popular is wikipedia.org?”. Alexa Internet. Arhivirano iz originala na datum 2018-12-25. Pristupljeno 2015-11-08. 
  4. ↑ „Wikipedia founder defends decision to encrypt the site in China”. The Verge. Pristupljeno 19. septembra 2015. 
  5. ↑ „Top Websites ranking - Most Visited Websites in the world [December 2022”] (en). Semrush. Pristupljeno 4. februara 2023. 
  6. ↑ „Similarweb Top Websites Ranking”. Similarweb. Pristupljeno June 11, 2022. 
  7. ↑ The top 500 sites on the web Arhivirano 2018-07-15 na Wayback Machine-u, 3. 2. 2021, Pristupljeno 3. 2. 2021.
  8. ↑ „comScore MMX Ranks Top 50 US Web Properties for August 2012”. comScore. 12. septembra 2012. Pristupljeno 6. februara 2013. 
  9. ↑ »wiki« u: Hawaiian Dictionary, revised and enlarged edition, University of Hawaii Press, 1986
  10. ↑ Mike Miliard (1. marta 2008). „Wikipediots: Who Are These Devoted, Even Obsessive Contributors to Wikipedia?”. Salt Lake City Weekly. Pristupljeno 18. decembra 2008. 
  11. ↑ Sidener, Jonathan (9. oktobra 2006). „Wikipedia family feud rooted in San Diego”. The San Diego Union-Tribune. Pristupljeno 5. maja 2009. 
  12. ↑ Cohen, Noam (9. februara 2014). „Wikipedia vs. the Small Screen”. The New York Times. 
  13. ↑ Jim Giles (December 2005). „Internet encyclopedias go head to head”. Nature 438 (7070): 900–901. Bibcode 2005Natur.438..900G. DOI:10.1038/438900a. PMID 16355180. (potrebna pretplata) Bilješka: Studija je bila citirana u nekoliko novinskih članaka, npr. u:
  14. ↑ Black, Edwin (19. aprila 2010.) Wikipedia—The Dumbing Down of World Knowledge, History News Network. Pristupljeno 21. oktobra 2014.
  15. ↑ J. Petrilli , Michael (SPRING 2008/Vol.8, No.2) Wikipedia or Wickedpedia?, Education Next. Pristupljeno 22. oktobra 2014.

Eksterni linkovi

Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia&oldid=42174256