Donjeck – Wikipedija/Википедија Prijeđi na sadržaj

Donjeck

Izvor: Wikipedija
Za ostale upotrebe, v. Donjeck (razvrstavanje).
Donjeck
Донецьк
Panorama centra grada
Panorama centra grada
Panorama centra grada
Zastava Donjecka
Zastava
Grb Donjecka
Grb
Koordinate: 48°00′N 37°48′E / 48.000°N 37.800°E / 48.000; 37.800
Država  Ukrajina
Oblast Donečka oblast
Vlast
 - Gradonačelnik Aleksandar Lukjanšenko
Površina
 - Ukupna 420 km²
Visina 169
Stanovništvo (2013.)
 - Grad 953 217 [1]
Vremenska zona EEST (UTC+2)
 - Ljeto (DST) UTC+2 (UTC+3)
Poštanski broj 83000-83497
Pozivni broj +380 622, 623
Službene stranice
www.donetsk
Karta
Donjeck na mapi Ukraine
Donjeck
Donjeck

Donjeck (ukrajinski: Донецьк, ruski: Донецк) je glavni grad Donečke oblasti i najveći grad Donbasa od 953 217 stanovnika.[1]

To je manje nego 2001. kad je imao 1.016.194[1], ali metropolitanski Donbas ima čak i danas oko 2.000.000 stanovnika.

Geografske klimatske karakteristike

[uredi | uredi kod]

Donjeck leži na jugoistoku Ukrajine, u gornjem toku rijeke Kaljmijus[2], udaljen oko 95 km sjeverno od Azovskog mora.

Gradski tramvaj novost u javnom transportu

Kako unutar samog grada postoje brojni rudnici sa svojim tunelima, na kojima se sliježe i propada tlo, Donjec je građen jako razbacano, jer se stabilni tereni nalaze kojekuda, pa je površina grada jako velika - 420 km². Tako da izgleda poput leopardove kože, sa rijetkim točkasto rasijanim zonama po kojima su zbijeno izgrađeni stambeno - industrijski objekti, na velikoj površini zelenila.[2] U Donjecku je sve velikih dimenzija, a takva je i glavna ulica, koja se prostire od željezničke stanice do željezare, duga 9 km, uz koju se nižu trgovine, hoteli i poslovne palače.[2]

Pogled na mostove preko Kaljmijusa

Donjeck ima umereno kontinentalnu klimu, prosječna temperatura u najhladnijem januaru kreće se oko −5 °C a u najtoplijem junu oko18 °C. Prosječna godišnja količina padalina iznosi oko 556 mm, a kišnih dana ima oko 162.

Historija

[uredi | uredi kod]

Donjeck je novi grad izrastao nakon 1872. kad je Velšanin John Hughes podigao željezaru koja je trebala isporučivati tračnice za izgradnju brzo rastuće ruske željezničke mreže.[2] U počast Hughesu, grad se od osnivanja pa sve do 1961. zvao Juzovka (Юзовка) po prezimenu svog osnivača Hughes, kog Rusi i Ukrajinci izgovaraju - Juz.[2]

Kako je njegova željezara koristila ugljen koji se kopao u neposrednoj blizini, paralelno se razvijala metalurgija i rudarstvo. Pa je do 1914. u gradu izraslo 4 metalurških postrojenja i 10 rudnika ugljena, a broj stanovnika narastao na oko 50 000.[2] Za vrijeme sovjetske vlasti, točnije - 1924. ime grada je promjenjeno u Stalino u čast tadašnjeg lidera Josifa Staljina. Od 1933. grad je administrativni centar Donečke oblasti.

Na početku Drugog svjetskog rata, grad je imao oko 500 000 stanovnika, ali je nakon oslobođenja imao svega 175 000 stanovnika, jer je za rata gotovo totalno razoren. Stalino je od 16. oktobra 1941. do 5. septembra 1943. bio dio njemačkog okupacionog Reichskommissariata Ukrajina.

Grad je nakon oslobođenja brzo obnovljen i moderniziran[2], pa mu je 1961. na valu destaljinizacije promjenjeno ime u - Donjeck[2], po nedalekoj rijeci Severski Donjec.

Obrazovanje, kultura i sport

[uredi | uredi kod]

Donjeck ima brojne obrazovne institucije, univerzitete, visoke škole, medicinski i ekonomski institut i naučno-istraživačke ustanove, uključujući i ogranak Ukrajinske akademije nauka.

Donjec je i grad brojnih kulturnih institucija, pa ima nekoliko teatara i filharmoniju.[2]

Šahtarov stadion

Donjeck je bogati grad (za ukrajinske prilike) pa ima čak dva profesionalna nogometna kluba koja se natječu u Ukrajinskoj prvoj ligi; Metalurg i Šahtar. Šahtar je čak 2009. uspio osvojiti titulu šampion kupa UEFA pa je to dovelo do kratkotrajne euforije i provale oduševljenja za nogomet.

Privreda i transport

[uredi | uredi kod]

Eksploatacija ugljena je i danas dominantna za ekonomiju grada, iako je doživjela pad. Pored toga za grad je značajna metalurgija proizvodnja željeza i čelika. Koks kao nusproizvod metalurgije se koristi u kemijskoj industriji za proizvodnju plastike. U gradu djeluje nekoliko tvornica teških građevinskih konstrukcija i strojeva. Pored tog ima i pogona lake industrije koji proizvode; prehrambene proizvode, obuću, odjeću, pamučne tkanine, namještaj i hladnjake.[2]

Grad ima i međunarodni aerodrom Sergej Prokofjev (IATA: DOK, ICAO: UKCC) udaljen 10 km sjeverozapadno od centra grada, on je i sjedište ukrajinske avio kompanije - Donbasaero (Донбасаеро).

Gradovi prijatelji

[uredi | uredi kod]

Galerija slika

[uredi | uredi kod]

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. 1,0 1,1 1,2 „Ukaraine: Donėc'k / Донецьк” (engleski). City population. Pristupljeno 04. 04. 2014. 
  2. 2,00 2,01 2,02 2,03 2,04 2,05 2,06 2,07 2,08 2,09 Donetsk (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 04. 04. 2014. 

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]