Belgija

((nl)) Koninkrijk België ((fr)) Royaume de Belgique ((de)) Königreich Belgien Kraljevina Belgija
Državno geslo: Eendracht maakt macht  (nizozemski) L'union fait la force"  (francuski) Einigkeit macht stark  (njemački) "Snaga kroz jedinstvo" (dosl.. "Jedinstvo stvara snagu", "Jedinstvo čini jačim")
Himna: The "Brabançonne"
Location of Belgije Položaj  Belgium  (orange) – in Europe  (camel & white) – in the European Union  (camel)                  [Legend]
Location of Belgije
Glavni grad		Bruxelles 50°54′N, 4°32′E
Najveći metropolitansko područje		Briselska regija glavnog grada
Službenik jezik/ci		nizozemski, francuski, njemački
Demonim		Belgijanci
Političko uređenje		parlamentarna demokracija i ustavna monarhija
-	Kralj	Filip
-	Pemijer	Charles Michel
Nezavisnost
-	proglašena	4.10. 1830.
-	priznata	19.4. 1839.
Pristup EU		25.3. 1957.
Površina
-	Total	30,528 km² (139.) 11,787 sq mi
-	Voda (%)	6,4
Stanovništvo
-	2007 estimate	10,584,534  (76. [2005])
-	2001. census	10,296.350
-	Gustoća	344.32/km² (2006) (29th [2005]) 892/sq mi
GDP (PPP)		2004 estimate
-	Total	316,2 milijardi $ (30.)
-	Per capita	31.400 $ (13.)
Gini (2000)		33 (medium) (33.)
HDI (2005)		▲ 0.946 (high) (17.)
Valuta		Euro (€)1 (EUR)
Vremenska zona		CET (UTC+1)
-	Ljeti (ljetno vrijeme)	CEST (UTC+2)
Internet TLD		.be²
Pozivni broj		+32
1	prije 1999: belgijski franak.
2	Koristi se domena .eu, odnosno dijeli s drugim državama članicama Evropske Unije.

Belgija (niz. België [ˈbɛlɣijə], franc. Belgique [bɛlʒik], njem. Belgien [ˈbɛlɡin̩]; službeno Kraljevina Belgija, niz. Koninkrijk België, franc. Royaume de Belgique, njem. Königreich Belgien), zapadnoevropska država koja se graniči sa Holandijom, Nemačkom, Luksemburgom, i Francuskom. Ukupna površina Belgije je 30.150 kvadratnih kilometara. Glavni grad države je Brisel. Ukupno stanovništvo je 10.309.725. Belgija je na kulturnoj raskršnici germanske i romanske Evrope sa holandskim govornim područjem na severu (Flamanci), nemačkim na istoku, te francuskim na jugu, (Valonci), što je odraženo u državnim institucijama i političkoj istoriji. 60% stanovnika Belgije su Flamanci, a 31% su Valonci.

Istorija

Nakon izbijanja revolucije 1830. god. u Bruxellesu, Belgija je proglasila neovisnost, potvrđenu na konferenciji veleposlanika u Londonu 1831. god.; odlučeno je da Belgija bude neovisna država kojoj neutralnost jamče velike europske sile. Iste godine Nacionalni kongres je za belgijskog kralja izabrao Leopolda iz dinastije Sachen-Coburg. Pokušaj Vilima Oranskog da oružanim putem stekne vlast skršen je intervencijom Velike Britanije i Francuske. Londonskim ugovorom (1839.) potvrđena je neovisnost i trajna neutralnost Belgije.

Na Berlinskoj konferenciji 1885. godine, je dogovorena predaja Konga belgijskom kralju Leopoldu II., kao osobni posjed pod imenom Slobodna Država Kongo, koji je 1908. Belgija anektirala pod imenom Belgijski Kongo.

Iako se izjasnila kao neutralna i u I. svjetskom ratu, Njemačka je povrijedila njezinu neutrralnost i okupirala je na samom početku rata (Bitka za Liège). Mirovnim sporazumom iz 1918. god. Belgija je prilikom podjele njemačkih kolonija stekla afričku koloniju Ruanda-Urundi (još 1908. Belgija je anektirala Slobodnu Državu Kongo). God. 1920. kralj Albert proglasio je ukinuće belgijske neutralnosti, a 1922. god. stvorena je gospodarska unija Belgije i Luksemburga.

U II. svjetskom ratu Belgija se ponovno proglasila neutralnom, ali ju je ponovno okupirala Njemačka (1940.-1944.). Nakon što je 28. svibnja 1940. belgijski kralj Leopold potpisao predaju belgijske armije zbog snažnih njemačkih prodora kroz Ardensku šumu, savezničke snage, sačinjene od Belgijanaca, Francuza i Britanskog Ekspedicijskog Korpusa, ostaju odsječene na sjeveru i počinju uzmicati prema jedinoj luci koja im je još preostala, Dunkerqueau (Bitka kod Dunkerquea). Njemačka ofenziva u prosincu 1944. godine bila je posljednji pokušaj da se preokrene tijek rata na zapadnom bojištu i Bitka u Ardenima zadnja je ozbiljna njemačka napadna operacija u II. svjetskom ratu.

Od 1947. sklopljena je carinska unija sa Nizozemskom i Luksemburgom (Benelux). Belgija sudjeluje u stvaranju NATO-a 1949., Europske zajednice za ugljen i čelik 1951., Europske ekonomske zajednice 1957. i Europske unije 1992.

Od 1970. ozakonjene su tri zajednice (frankofonska/valonska, flamanska i njemačka), a postupna federalizacija rezultirala je autonomijom triju regija: Valonije, Flandrije i glavnog grada Bruxellesa. Promjenom ustava 1980. sve tri belgijske nacije (Flamanci, Valonci i Nijemci) dobivaju kulturnu autonomiju, a iste godine sukobi između Flamanaca i Valonaca su uzrukovali krizu vlade.

Godine 1993., nakon smrti kralja Baudoina I., na prijestolje dolazi Albert II. i ustavnim promjenama Belgija postaje savezna država.

Geografija

Kraljevina u severozapadnoj Evropi, u Beneluksu. Graniči se sa Holandijom, Nemačkom, Luksemburgom i Francuskom i izlazi na Severno more. Belgija se deli na priobalne nizije na severu, centralni brdoviti deo i Ardenske planine na jugu. Najviši vrh je Botranž. Najveće reke su Šelda i Meza. Klima od obale do planina ide od atlantske do kontinentalne.

Kultura

Najvažniji deo belgijske kulture su festivali. Najpoznatiji je karneval u Binšu.

U književnosti su zastupljene flamanska i francuska književnost. Najpoznatiji srednjovekovni književnici su Filip de Komin i Žan Froasar. Najpoznatiji iz 19. veka su Šarl de Koster, Emil Verheren i Hendrik Konsijens, a iz 20. grof Moris Polidor Mari Bernard Meterlink.

Belgija je bila jedan od centara renesanse u 15. i 16. veku. Najpoznatiji slikari ovog perioda su Hubert van Ejk, Jan van Ejk, Hijeronimus Boš i Piter Brigel Stariji. U 17. veku je najpoznatiji ser Antoni van Dik koji je ujedno i najpoznatiji flamanski slikar. U 20. veku su najpoznatiji baron Džejms Sidni Ensor, Pol Delvo i Rene Fransoa Gislan Margit.

Belgijski arhitekta baron Viktor Horta je snažno uticao na razvoj evropske arhitekture u 20. veku. Modernu arhitekturu Belgije je razvio Henri Klemens van de Velde.

Povezano

• Popis gradova u Belgiji

Vanjske veze

Belgija na Wikimedijinoj ostavi