Poljski jezik – Wikipedija Prijeđi na sadržaj

Poljski jezik

Izvor: Wikipedija
Poljski jezik
język polski
Države Poljska
Bjelorusija
Ukrajina
Češka
Slovačka
Litva
SAD
Regije Europa
Govornici 50 milijuna[1]
Rang 25.
Razredba indoeuropski
 baltoslavenski
  slavenski
   zapadnoslavenski
    lehitski
     poljski
Službeni status
Služben Poljska
EU
Ustanova Vijeće za poljski jezik
Jezični kôd
ISO 639-1 pl
ISO 639-2 pol
ISO 639-3 pol
Povezani članci: jezik | jezična porodica | popis jezika (po kodnim nazivima)


Klasifikacija narječja poljskog jezika

Poljski jezik (polj. język polski; ISO 639-3: pol) je službeni jezik Republike Poljske. Zajedno s češkim, slovačkim, lužičkosrpskim i drugim jezicima čini skupinu zapadnoslavenskih jezika. Njime se služi oko 50 000 000 ljudi, od čega 36 600 000 u Poljskoj (1986.).[2]

Narječja

[uredi | uredi kôd]

Izvan tradicionalnih šema se nalaze i gradska narječja, kao što su varšavsko narječje (danas je sačuvan u izvornom obliku samo u četvrti Prazi, koja se nalazi s druge strane Visle), poznanjsko narječje, ljodzsko narječje i lavovsko narječje, zatim nekolicina strukovnih narječja i sociolekta, od kojih je najpoznatija grypsera.

Fonologija

[uredi | uredi kôd]

Samoglasnici

[uredi | uredi kôd]

Poljski jezik ima 8 samoglasnika.

Jednoglasnici poljskog jezika
  prednji srednji stražnji
oralni nazalni oralni nazalni
zatvoreni i   ɨ u  
srednji ɛ ɛ̃   ɔ ɔ̃
otvoreni   a  

Suglasnici

[uredi | uredi kôd]

Poljski ima 27 suglasničke foneme i 2 polusamoglasnika.

Suglasnici poljskog jezika
  bilabijalni labio-
dentalni
alveolarni prednjo-
tvrdonepčani
stražno-
tvrdonepčani
palatalni velarni
ploziv p b   t d       k g
slivenik     ts dz    
nazal m   n ɲ     ŋ
vibrant     r        
frikativ   f v s z ɕ ʑ ʃ ʒ   x
lateral     l        
polu-
samoglasnik
w         j  

Pismo

[uredi | uredi kôd]

Poljski jezik upotrebljava latinicu.

А Ą B C Ć D E Ę F G H I J K L Ł M N Ń O Ó P Q R S Ś T U V W X Y Z Ź Ż
а ą b c ć d e ę f g h i j k l ł m n ń o ó p q r s ś t u v w x y z ź ż

Sljedeća tablica prikazuje slova poljske latinice, glasove poljskog jezika i njihove približne hrvatske ekvivalente:

Poljsko
slovo
Glas Približni glas u hrvatskom Primjer Napomene
a [a] a adres (adresa) uvijek kratko a
ą [ɔ̃] -- wąż (zmija) nazalni (nosni) o, kao u francuskom bon
b [b] b bar
c [ts] c cukier (šećer) ispred slova i izgovara se ć
ć [] ć ćwierć (četvrt) ispred samoglasnika piše se ci: npr. cielę (tele)
d [d] d dom (kuća)
e [ɛ] e efekt uvijek kratko e
ę [ε̃] -- język (jezik) nazalni (nosni) e, kao u francuskom saint
f [f] f fragment
g [g] g głos (glas)
h [x] h humor
i 1. [i]
2. [ʲ]
i imię (ime) 1. uvijek kratko i
2. koristi se za označavanje prethodnog suglasnika kao mekog, ne izgovara se između suglasnika i samoglasnika: imię = [imʲɛ]
j [j] j ja
k [k] k kasa
l [l] l legenda
ł [w] -- łyżka (žlica) neslogotvorno u kao u europa ili kao w u engleskom why
m [m] m maj
n [n] n noga
ń [ɲ] nj koń (konj) ispred samoglasnika piše se ni: npr. nie (ne)
o [ɔ] o konto uvijek kratko o
ó [u] u sól (sol) uvijek kratko u
p [p] p pas
q [p] k quiz samo posuđenice
r [r] r ręka (ruka) uvijek neslogotvrono r, npr. litr (litra) je jednosložna riječ
s [s] s bas
ś [ɕ] lišće śliwa (šljiva) meko (palatalizirano) š
ispred samoglasnika piše se si: npr. siedem (sedam)
t [t] t tenis
u [u] u suma uvijek kratko u
v [v] v via samo posuđenice
w [v] v waga
x [ks] ks xenia samo posuđenice
y [ɨ] -- syn (sin) kao y u engleskom Harry
z [z] z zebra
ź [ʑ] -- źle (zlo) meko (palatalizirano) ž
ispred samoglasnika piše se zi: npr. zima ([ʑima])
ż [ʒ] ž żaba
Poljski dvoslovi Glas Približni glas u hrvatskom Primjer Napomene
ch [x] h dach (krov)
cz [] č Czech
dz [dz] otac bi dzwon (zvon) zvučno c
[] đ wig (kran) ispred samoglasnika piše se dzi: npr. dziewięć (devet)
[] ungla
rz [ʒ] ž rzecz (stvar)
sz [ʃ] š szkoła

Izvori

[uredi | uredi kôd]

Literatura

[uredi | uredi kôd]
  • Julije Benešić – Hrvatsko-poljski rječnik. Zagreb, 1949.
  • Milan Moguš, Neda Pintarić – Poljsko-hrvatski rječnik. Zagreb, 2002.
  • Łucja Bednarczuk-Kravić, Marica Korzinek – Rozmówki polsko-chorwackie ze słowniczkiem turystycznym. Varšava, 2002.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Poljski jezik