Wikipedia:Provjerljivost
 | Ovo je zvanično pravilo Wikipedije na bosanskom jeziku. Za više informacija obratite se jednom od upravnika na ovoj Wikipediji. |
 | Ova stranica ukratko: Čitaoci moraju imati mogućnost provjeriti da bilo koja informacija unutar članaka Wikipedije nije izmišljena. Ovo znači da sav materijal mora biti pripisan pouzdanim, objavljenim izvorima. Dodatno, citati i bilo koji materijal koji se osporava ili bi mogao biti osporavan mora biti potkrijepljen linijskim citatima. |
| Ključna pravila o sadržaju |
|---|
| Druga pravila o sadržaju |
Na Wikipediji na bosanskom jeziku, provjerljivost znači da sve osobe koje koriste enciklopediju mogu provjeriti da informacija dolazi od pouzdanog izvora. Wikipedia ne objavljuje originalno istraživanje. Njen sadržaj je određen prethodno objavljenim informacijama, a ne vjerovanjima ili iskustvima urednika. Čak iako ste sigurni da je nešto istina, ono mora biti provjerljivo prije nego ga dodate. Ako se pouzdani izvori ne slažu, onda održite neutralno gledište i predstavite šta različiti izvori kažu, dajući svakoj strani jednaku težinu.
Sav materijal u glavnom imenskom prostoru Wikipedije, uključujući sve u člancima, spiskovima i naslovima, mora biti provjerljivo. Svi citati i sav materijal čija je provjerljivost osporena ili bi mogla biti osporena, mora sadržavati linijske citate koji direktno podržavaju materijal. Bilo koji materijal koji treba izvor, a ne posjeduje ga može biti obrisan. Molimo Vas, odmah obrišite sporni materijal o živim osobama koji je bez izvora ili sa slabim izvorima.
O tome kako citirati izvore, pogledajte citiranje izvora. Provjerljivost, bez originalnog istraživanja i neutralno gledište su sržne politike o sadržaju Wikipedije. One zajedno rade da odrede sadržaj, tako da urednici trebaju razumijeti sve tri. Članci također moraju biti u skladu s politikom autorskih prava.
Odgovornost kod iznošenja izvora
Sav sadržaj mora biti provjerljiv. Teret dokazivanja provjerljivosti leži na uredniku koji dodaje ili obnavlja materijal i zadovoljava se pružanjem direktnog navoda pouzdanom izvoru koji direktno podržava[1] doprinos.[2]
Sve citate i bilo koji materijal čija je provjerljivost osporena ili je vjerovatno da će biti osporena, treba pripisati pouzdanom, objavljenom izvoru koristeći citirani navod. Navedeni izvor mora jasno podržavati materijal kakav je predstavljen u članku. Jasno citirajte izvor, idealno dajući brojeve stranica - iako ponekad neki odjeljak, poglavlje ili drugi odjeljak mogu biti prikladni; vidi Wikipedia:Citiranje izvora za detalje o tome kako to učiniti.
Bilo koji materijal kojem nedostaje pouzdan izvor koji ga direktno podupire može se ukloniti i ne smije se vratiti nazad bez linijskog citata na pouzdan izvor. Hoće li se i koliko brzo materijal u početku ukloniti zbog nepostojanja citata na pouzdan izvor, ovisi o materijalu i cjelokupnom stanju članka. U nekim slučajevima urednici mogu prigovoriti ako uklonite materijal bez davanja vremena da dodaju reference; razmislite o dodavanju oznake "potreban citat" kao privremeni korak. Pri označavanju ili uklanjanju materijala zbog nedostatka citata, molimo vas da izrazite zabrinutost da možda neće biti moguće pronaći objavljeni pouzdani izvor i da materijal možda neće biti provjerljiv.[3] Ako smatrate da je materijal provjerljiv, preporučujemo vam da sami navedete izvore prije nego što odlučite da ga uklonite ili označite.
Molimo nemojte ostavljati materijal bez izvora ili slabog izvora u članku ako može oštetiti reputaciju živih osoba[4] ili postojećih grupa, a nemojte ni sadržaj premještati na stranicu za razgovor. Trebate također biti svjesni kako se biografije živih osoba primjenjuju na grupe.
Pouzdani izvori
Šta se smatra pouzdanim izvorom
Riječ "izvor" kada se poziva na izvore na Wikipediji ima tri srodna značenja:
- Sam rad (članak, knjiga)
- Tvorac djela (pisac, novinar)
- Izdavač djela (npr. Random House ili Cambridge University Press)
Sva tri mogu uticati na pouzdanost.
Članci moraju biti zasnovani na pouzdanim, nezavisnim, objavljenim izvorima s reputacijom provjere činjenica i tačnosti. Izvorni materijal mora biti objavljen, čija je definicija za naše svrhe "dostupna javnosti u nekom obliku".[5] To uključuje i materijal kao što su javno dostupni dokumenti, arhive, natpisi na spomenicima, grobovima itd. Neobjavljeni materijali se ne smatraju pouzdanim. Koristite izvore koji direktno podržavaju materijal predstavljen u članku i odgovaraju odgovarajućim tvrdnjama. Prikladnost bilo kojeg izvora ovisi o kontekstu. Najbolji izvori imaju uspostavljenu profesionalnu strukturu za provjeru ili analizu činjenica, pravnih pitanja, dokaza i argumenata. Što je veći stepen nadzora nad ovim pitanjima, to je izvor pouzdaniji. Budite posebno oprezni kada tražite sadržaj koji se odnosi na žive ljude ili medicinu.
Ako su dostupne, akademske i recenzirane publikacije obično su najpouzdaniji izvori u temama kao što su historija, medicina i nauka.
Urednici mogu koristiti materijal iz pouzdanih neakademskih izvora, posebno ako se pojavljuje u uglednim redovnim publikacijama. Ostali pouzdani izvori uključuju:
- Udžbenici na univerzitetskom nivou
- Knjige u izdanju uglednih izdavačkih kuća
- Časopisi
- Redovne novine
Urednici mogu koristiti i elektronske medije, podliježući istim kriterijima. Pogledajte detalje u Wikipedia:Identificiranje pouzdanih izvora i Wikipedia:Test pretraživačem.
Blogovi novina i časopisa
Neke novine, časopisi i druge novinske organizacije vode internetske kolumne koje nazivaju blogovima. To su možda prihvatljivi izvori ako su autori profesionalci, ali ih koristite oprezno, jer blogovi možda neće biti predmet uobičajenog postupka provjere činjenica novinske organizacije.[6] Ako novinska organizacija objavi svoje mišljenje na blogu, pripišite izjavu piscu, npr. "Jane Smith je napisala ..." Nikada nemojte koristiti kao izvore komentare na blogu koje su ostavili čitatelji. Za lične ili grupne blogove koji nisu pouzdani izvori, pogledajte § Samoobjavljeni izvori ispod.
Oglasna ploča za pouzdane izvore i smjernice
Da biste razgovarali o pouzdanosti određenog izvora za određenu izjavu, obratite se na stranici za pomoć. Za smjernice koje raspravljaju o pouzdanosti određenih vrsta izvora, pogledajte Wikipedia:Pouzdani izvori. U slučaju neusklađenosti ove politike sa smjernicom Wikipedia:Pouzdani izvori ili bilo kojom drugom smjernicom vezanom za izvor, ova politika ima prioritet.
Izvori koji obično nisu pouzdani
Upitni izvori
Upitni izvori su oni koji imaju lošu reputaciju da provjeravaju činjenice, nemaju smislen urednički nadzor ili imaju očigledan sukob interesa.
Takvi izvori uključuju web stranice i publikacije koje izražavaju stavove za koje drugi izvori smatraju da su ekstremistički ili promotivni ili se u velikoj mjeri oslanjaju na neutemeljene tračeve, glasine ili lično mišljenje. Upitne izvore treba koristiti samo kao izvore za materijal o sebi, kao što su članci o njima samima; pogledajte ispod. Nisu prikladni izvori za osporavanje drugih.
Predatorski časopisi s otvorenim pristupom su također upitni zbog nedostatka efikasne recenzije.
Samoobjavljeni izvori
Svako može napraviti osobnu web stranicu, izdati knjigu i tvrditi da je stručnjak. Zbog toga sami objavljeni materijali poput knjiga, patenata, biltena, ličnih web stranica, otvorenih wikija, ličnih ili grupnih blogova (za razliku od blogova vijesti, iznad), farme sadržaja, objave na internetskim forumima i objave na društvenim mrežama uglavnom nisu prihvatljivi kao izvori. Samoobjavljeni stručni izvori mogu se smatrati pouzdanima kada ih je izradio etablirani stručnjak za predmet, čiji je rad u relevantnom polju prethodno bio objavljivanje pouzdanih, neovisnih publikacija.[6] Budite oprezni kada koristite takve izvore: ako su dotične informacije pogodne za uključivanje, neko drugi će ih vjerojatno objaviti u nezavisnim pouzdanim izvorima.[7] Nikada nemojte koristiti samoizdane izvore kao izvore trećih strana o živim ljudima, čak i ako je autor stručnjak, poznati profesionalni istraživač ili pisac.[7]
Samoobjavljeni ili upitni izvori kao izvori o sebi
Samoobjavljeni i upitni izvori mogu se koristiti kao izvori informacija o sebi, obično u člancima o sebi ili svojim aktivnostima, bez zahtjeva za samoobjavljenim objavljivanjem stručnjaka u toj oblasti, sve dok:
- materijal ne služi pretjerano sam sebi niti je neuobičajena tvrdnja;
- ne uključuje tvrdnje o trećim stranama;
- ne uključuje tvrdnje o događajima koji nisu direktno povezani sa izvorom;
- nema osnovane sumnje u njegovu autentičnost; i
- članak se prvenstveno ne temelji na takvim izvorima.
Ova politika se također odnosi na materijal koji objavljuje subjekat na društvenim mrežnim stranica kao Twitter, Tumblr, LinkedIn, Reddit i Facebook.
Wikipedia i izvori koji je preslikavaju ili koriste
Ne koristite članke s Wikipedije (bilo da se radi o Wikipediji na bosanskom ili na drugom jeziku) kao izvore. Također, ne koristite web stranice koje zrcale sadržaj Wikipedije ili publikacije koje se kao izvori oslanjaju na materijal s Wikipedije. Sadržaj sa članka Wikipedije ne smatra se pouzdanim osim ako nije podržan navođenjem pouzdanih izvora. Prvo se uvjerite da li ovi izvori podržavaju sadržaj, a zatim ih direktno koristite.[8] (Također postoji rizik od kružnog upućivanja/kružnog izvještavanja kada se članak ili izvedeno djelo iz Wikipedije koristi kao izvor.)
Iznimka je dozvoljena kada se o članku raspravlja o samoj Wikipediji, koja može navoditi članak, smjernicu, raspravu, statistiku ili drugi sadržaj iz Wikipedije (ili sestrinskog projekta) kao podršku izjavi o Wikipediji. Wikipedia ili sestrinski projekt je primarni izvor u ovom slučaju i može se koristiti slijedeći politike za primarne izvore. Svaka takva upotreba treba izbjegavati originalno istraživanje, neprimjereno naglašavanje uloge ili stavova Wikipedije i neprimjereno samoreferenciranje. Iz teksta članka treba biti jasno da materijal potiče s Wikipedije, tako da je čitatelj svjestan potencijalne pristranosti.
Pristupačnost
Pristupačnost izvorima
Ne odbacujte pouzdane izvore samo zato što im je teško pristupiti ili zahtijevaju trošak. Neki pouzdani izvori možda neće biti lahko dostupni. Naprimjer, internetski izvor može zahtijevati plaćanje, a izvor samo za štampu može biti dostupan samo putem biblioteka. Rijetki historijski izvori mogu biti dostupni samo u posebnim muzejskim zbirkama i arhivima. Ako imate problema s pristupom izvoru, drugi će to možda moći učiniti u vaše ime.
Izvori koji nisu na bosanskom
Navođenje
Navođenje pouzdanih izvora koji nisu na bosanskom jeziku dozvoljeno je na Wikipediji na bosanskom jeziku. Ipak, s obzirom na to da je ovaj projekt na bosanskom jeziku, izvori na bosanskom jeziku su preporučljiviji u odnosu na izvore koji nisu na bosanskom jeziku kada je to dostupno ili istog kvaliteta i značajnosti. Kao i kod izvora na bosanskom jeziku, ako nastane spor koji uključuje navod izvora koji nije na bosanskom jeziku, urednici mogu tražiti citat ili relevantne dijelove originalnog izvora da budu omogućeni, da to bude u tekstu, fusnoti ili na stranici za razgovor članka.[9]
Citiranje
Ako citirate pouzdan izvor koji nije na bosanskom jeziku (bilo u glavnom tekstu ili u fusnoti), prijevod na bosanski jezik uvijek mora pratiti citat. Prijevodi objavljeni iz pouzdanih izvora preferiraju se prije prijevoda Wikipedijanaca, ali prijevodi Wikipedijanaca imaju prednost nad mašinskim prijevodom. Kada se koristi mašinski prijevod izvornog materijala, urednici bi trebali biti razumno sigurni da je prijevod tačan i da je izvor odgovarajući. Urednici se ne bi trebali oslanjati na mašinske prevode izvora koji nisu na bosanskom jeziku u spornim člancima ili biografijama živih ljudi. Ako je potrebno, pitajte urednika koji vam može prevesti.
U člancima se izvorni tekst obično uključuje uz prevedeni tekst kada ga prevode Wikipedijanci, a urednik prevodilac obično se ne navodi. Kada citirate bilo koji materijal, bilo na bosanskom ili nekom drugom jeziku, pazite da ne kršite autorska prava; pogledajte smjernice za poštenu upotrebu.
Ostala pitanja
Provjerljivost ne garantira uključivanje
Iako informacije moraju biti provjerljive da bi se mogle uvrstiti u članak, ne moraju u članak biti uključene sve provjerljive informacije. Konsenzus može utvrditi da određene informacije ne poboljšavaju članak i da ih treba izostaviti ili predstaviti u drugom članku. Obaveza postizanja konsenzusa za uključivanje je na onima koji žele uključiti sporni sadržaj.
Označavanje rečenice, odjeljka ili članka
Ako želite zatražiti izvor za izjavu bez izvora, rečenicu možete označiti šablonom {{potreban citat}}. Postoje i drugi predlošci za označavanje odjeljaka ili cijelih članaka ovdje. Također možete ostaviti napomenu na stranici za razgovor tražeći izvor ili premjestiti materijal na stranicu za razgovor te pitati tamo za izvore. Da biste zatražili potvrdu da referenca podržava tekst, označite ga {{Potrebna verifikacija}}. Materijal koji ne ispuni verifikaciju može biti označen s {{Nije prošao verifikaciju}} ili obrisan. Kada koristite predloške za označavanje materijala, korisno je drugim urednicima da obrazložite svoje razloge u predlošku, u sažetku izmjene ili na stranici za razgovor.
Budite posebno oprezni sa spornim materijalom o živim i nedavno umrlim osobama. Nesporni ili sporni materijali koji su sporni, posebno negativan, omalovažavajući ili potencijalno štetan tekst, trebaju se odmah ukloniti, a nipošto označiti ili premjestiti na stranicu za razgovor.
Izuzetne tvrdnje zahtijevaju izuzetne izvore
Bilo koja iznimna tvrdnja zahtijeva više izvora visoke kvalitete.[10] Upozorenja koja bi trebala dati dodatni oprez uključuju:
- Iznenađujuće ili očigledno važne tvrdnje koje nisu obuhvaćene višestrukim glavnim izvorima;
- Osporene tvrdnje koje potkrepljuju isključivo primarni ili samoobjavljeni izvori ili oni s očitim sukobom interesa;
- Izvještaji o izjavi nekoga ko izgleda nije u karakteru ili protiv interesa koji je ranije branio;
- Tvrdnje koje su u suprotnosti s prevladavajućim gledištem unutar relevantne zajednice ili koje bi značajno promijenile glavne pretpostavke—posebno u nauci, medicini, historiji, politici i biografijama živih i nedavno umrlih ljudi. Ovo je posebno tačno kada zagovornici kažu da postoji zavjera da se oni ušutkaju.
Provjerljivost i drugi principi
Autorska prava i plagijarizam
Ne plagirajte i ne kršite autorska prava kada koristite izvore. Rezimirajte izvorni materijal svojim riječima što je više moguće; kada citirate ili pomno parafrazirate izvor, koristite uvršteni navod i atribuciju u tekstu, gdje je to prikladno.
Ne povezujte se s bilo kojim izvorom koji krši autorska prava drugih prema pravima i obavezama saradnika. Možete se povezati na web lokacije koje prikazuju djela zaštićena autorskim pravima sve dok je web lokacija licencirala djelo ili ga koristi na način koji je u skladu s poštenom upotrebom. Svjesno usmjeravanje drugih na materijal koji krši autorska prava može se smatrati doprinosnim kršenjem autorskih prava. Ako postoji razlog da mislite da izvor krši autorska prava, nemojte ga navoditi. Ovo je posebno važno kod povezivanja sa web lokacijama kao što su Scribd ili YouTube, gdje treba voditi računa da se izbjegne povezivanje s materijalom koji krši autorska prava.
Neutralnost
Čak i kada se informacije citiraju u pouzdanim izvorima, morate ih predstaviti s neutralnim gledištem (NPOV). Članci bi se trebali temeljiti na temeljitom istraživanju izvora. Svi se članci moraju pridržavati NPOV-a, pravedno zastupajući sve stavove većine i manjina koji su objavljeni od pouzdanih izvora, u približno proporcionalnom odnosu sa istaknutošću svakog stava. Stavove sićušnih manjina ne treba uključivati, osim u člancima koji su njima posvećeni. Ako postoji neslaganje između izvora, upotrijebite atribuciju u tekstu: "John Smith tvrdi X, dok Paul Jones zastupa Y", nakon čega slijede linijski citati. Sami izvori ne trebaju održavati neutralno gledište. Zaista, mnogi pouzdani izvori nisu neutralni. Naš posao urednika je jednostavno sažeti ono što kažu pouzdani izvori.
Značajnost
Ako se o nekoj temi ne mogu naći pouzdani, neovisni izvori, Wikipedia o njoj ne bi trebala imati članak (tj. tema nije značajna).
Originalno istraživanje
Politika bez originalnog istraživanja (BOI) je blisko povezana politici provjerljivosti. Među ovim zahtjevima su:
- Sav materijal u člancima na Wikipediji mora se pripisati pouzdanom objavljenom izvoru. To znači da za njega mora postojati pouzdan objavljeni izvor, bez obzira bio on naveden u članku ili ne.
- Izvori moraju podržavati materijal jasno i direktno: izvlačenje zaključaka iz više izvora za unapređenje nove pozicije zabranjeno je ovom politikom.[9]
- Temeljni članci uglavnom na pouzdanim sekundarnim izvorima. Iako su primarni izvori prikladni u nekim slučajevima, oslanjanje na njih može biti problematično. Za više informacija pogledajte odjeljak Primarni, sekundarni i tercijarni izvori BOI politike i odjeljak Zloupotreba primarnih izvora BLP politike.
Također pogledajte
Bilješke
- ^ Izvor "direktno podržava" dati materijal ako su informacije direktno prisutne u izvoru, tako da upotreba ovog izvora za potporu materijalu nije kršenje Wikipedia:Bez originalnog istraživanja. Lokacija bilo kojeg citata - uključujući da li je jedan uopće prisutan u članku - nije povezana s tim da li izvor direktno podržava materijal. Za pitanja o tome gdje i kako smjestiti navode, pogledajte Wikipedia:Citiranje izvora.
- ^ Jednom kada urednik navede bilo koji izvor za koji vjeruje da je, u dobroj vjeri, dovoljan, tada svaki urednik koji kasnije ukloni materijal dužan je artikulirati određene probleme koji bi opravdali njegovo isključivanje s Wikipedije (npr. Zašto je izvor nepouzdan; izvor ne podržava tvrdnju; neopravdani naglasak; neciklopedijski sadržaj itd.). Ako je potrebno, tada se očekuje da svi urednici pomognu u postizanju konsenzusa, a svi problemi s tekstom ili izvorima trebaju se riješiti prije nego što se materijal vrati.
- ^ Kada označavate ili uklanjate takav materijal, imajte na umu da se takve izmjene lahko mogu pogrešno shvatiti. Neki urednici prigovaraju drugima da čine hronična, česta i obimna brisanja informacija bez izvora, posebno ako ih ne prate drugi napori na poboljšanju materijala. Ne koncentrirajte se samo na materijal određenog gledišta, jer se to može činiti kao kršenje Wikipedia:Neutralno gledište. Također provjerite je li materijal izvor citata negdje drugdje na stranici. Iz svih ovih razloga, poželjno je jasno priopćiti da imate razmotreni razlog da vjerujete da se predmetni materijal ne može provjeriti.
- ^ Wales, Jimmy. "Zero information is preferred to misleading or false information", WikiEN-l, 16. maj 2006: "Ovo NE mogu dovoljno naglasiti. Čini se da postoji užasna pristranost među nekim urednicima da neka vrsta slučajnih špekulativnih pseudo-informacija "čuo/-la sam to negdje" treba biti označena oznakom "treba citat". Pogrešno. Treba ga agresivno ukloniti, osim ako se ne može nabaviti. To vrijedi za sve informacije, ali posebno za negativne informacije o živim osobama."
- ^ To uključuje materijal kao što su dokumenti u javno dostupnim arhivama, kao i natpisi na vidiku, npr. nadgrobni spomenici.
- ^ a b Imajte na umu da svaka izuzetna tvrdnja zahtijeva izuzetne izvore.
- ^ a b Samoobjavljeni materijal karakterizira nedostatak neovisnih recenzenata (onih bez sukoba interesa) koji bi potvrdili pouzdanost sadržaja. Daljnji primjeri samoobjavljenih izvora uključuju saopštenja za javnost, materijale sadržane na web lokacijama kompanija, reklamne kampanje, materijale koje u medijima objavljuju vlasnici / izdavači medijske grupe, samoizdati muzički albumi i izborni manifesti:
- University of California, Berkeley library tvrdi: "Većina stranica koje se nalaze u općenitim web pretraživačima objavljuju sami ili objavljuju mala i velika preduzeća s motivima da vas natjeraju da nešto kupite ili vjerujete u gledište. Čak i na web lokacijama univerziteta i biblioteka može postojati mnogo stranica koje institucija ne pokušava nadgledati."
- Princeton University nudi ovo razumijevanje u svojoj publikaciji, Academic Integrity at Princeton (2011): "Za razliku od većine knjiga i članaka u časopisima, koji se podvrgavaju strogom uredničkom pregledu prije objavljivanja, veći dio informacija na Webu objavljuje se sam. Sigurno je da postoje mnoge web stranice u koje možete imati povjerenja: redovne novine, elektronički časopisi sa sudom i zbirke podataka o univerzitetima, bibliotekama i vladama. Ali za ogromne količine informacija zasnovanih na Internetu, nijedan nepristrani recenzent nije procijenio tačnost ili pravičnost takvog materijala prije nego što je odmah dostupan širom svijeta."
- Chicago Manual of Style, 16th Edition tvrdi, "bilo koja Internet stranica koja nema određenog izdavača ili sponzorsko tijelo treba se tretirati kao neobjavljeno ili samostalno objavljeno djelo."
- ^ Rekdal, Ole Bjørn (1. 8. 2014). "Academic urban legends". Social Studies of Science. 44 (4): 638–654. doi:10.1177/0306312714535679. ISSN 0306-3127. PMC 4232290.
- ^ a b Kada postoji spor oko toga da li neki tekst u potpunosti podržava dati izvor, direktni citati i drugi relevantni detalji iz izvora trebaju se pružiti drugim urednicima iz ljubaznosti. Ne kršite autorska prava izvora pri tome.
- ^ Hume, David. An Enquiry concerning Human Understanding, Forgotten Books, 1984, pp. 82, 86;
Dalje čitanje
- Wales, Jimmy. "Insistirajte na izvorima", WikiEN-l, 19. juli 2006: "Zaista želim potaknuti mnogo jaču kulturu koja kaže: bolje je nemati informacije, nego imati ovakve informacije, bez izvora."