Ternopiljska oblast - Wikipedia Idi na sadržaj

Ternopiljska oblast

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Ternopiljska oblast
Тернопільська область
Zastava Ternopiljske oblasti Grb Ternopiljske oblasti
Zastava Grb
Položaj Ternopiljske oblasti na karti
Položaj Ternopiljske oblasti
Država Ukrajina Ukrajina
Glavni grad Ternopilj
Službeni jezik ukrajinski
Upravni oblik Oblast
• Načelnik
Stepan Barna
Zakonodavstvo  
Površina
• Ukupno
13823 km2
Stanovništvo
• Ukupno
1142400 
Pozivni broj +380-35
Veb-sajt www.oda.te.gov.ua/

Ternopiljska oblast (uk. Тернопільська область) je oblast u Ukrajini. Prema popisu iz 2001. godine u ovoj oblasti je živjelo 1.142.400 stanovnika.[1] Administrativno središte oblasti je grad Ternopilj u kojem živi blizu 230.000 stanovnika.[2] Oblast je uspostavljena 4. decembara 1939.

Geografija

[uredi | uredi izvor]

Ternopiljska oblast se nalazi u zapadnoj Ukrajini i ima površinu od 13.800 km², što čini 2,3% od ukupne teritorije Ukrajine. Jednim dijelom se prostire na zapadnom dijelu Podolskog visočja, poznatog po njegovom prilično stjenovitom terenu. Među značajnim planinama tu se nalaze Kremenecke planine. Oblast je poznata po svojim pećinama. Klima je kontinentalna sa toplim i vlažnim ljetima i relativno blagim zimama u poređenju sa drugim istočnoevropskim regijama. Zimske temperature su u prosjeku oko -5 °C, dok su ljetne temperature u prosjeku oko 19 °C. Jedna od glavnih rijeka u Ukrajini Dnjestar, sačinjava južnu i jugozapadnu granicu Ternopiljske oblasti sa susjednim Černjivačkom oblašću i Ivano-Frankivskom oblašću. Njene pritoke koje prolaze kroz ovu oblast su: Zbruč, Seret i Stripa između ostalih. Rijeka Seret je lijeva pritoka Dnjestra koja protiče kroz oblasno administrativno središte, grad Ternopilj.

Ternopiljska oblast je jedna od dvije oblasti u Zapadnoj Ukrajini koja nema međunarodnu granicu. Okružena je sa pet drugih ukrajinskih oblasti: Černjivecka oblast na jugu, Ivano-Frankivska oblast na jugozapadu, Lavovska oblast na sjeverozapadu, Rivanjska oblast na sjeveru i Hmeljnička oblast na istoku.

Historija

[uredi | uredi izvor]
Geografska karta Ternopiljske oblasti.

Arheološki dokazi ukazuju na činjenicu da je na ovom području nekada bilo nekoliko ranih paleolitskih naselja, a povoljna klima i prirodna bogatstva privukla su ljude da nastave da žive ovdje do vremena drevnih Slavena. Tokom 4. vijeka mnoga istočnoslavenska plemena koja su živjela u današnjoj Ternopiljskoj oblasti počela su da se ujedinjuju u plemenski savez pod nazivom Anti i na taj način su zasnovali vlastiti nacionalni identitet. Historičari pretpostavljaju da su ovi ljudi bili preci većine današnjih Ukrajinaca. Od 9. vijeka Ternopiljska oblast je bila dio zemalja Istočnih Slavena ujedinjenih u jednu državu - Kijevsku Rusiju, koja je bila jedna od jakih zemalja srednjovijekovne Evrope. Ternopiljska oblast, zajedno sa oblastima Lavov i Ivano-Frankivsk, sačinjavaju dio historijske teritorije poznate danas pod nazivom Galicija. Od 14. vijeka pa do danas, ova zapadnoukrajinska oblast je bila svjedok važnih političkih događaja u ukrajinskoj historiji koji su kasnije doveli do podjele ukrajinskih zemalja.

Stanovništvo

[uredi | uredi izvor]

Stanovništvo Ternopiljske oblasti sačinjavaju pretežno Ukrajinci sa oko 98%. Među najvećim manjinama tu su Poljaci i Rusi koji zajedno čine 1,6% od ukupnog stanovništva. Većina stanovništva razumije ruski jezik, koji nije prihvaćen u svakodnevnoj komunikaciji. Prosječna gustina naseljenosti stanovništva je 84 osobe po km² koja je skoro jednaka prosječnoj gustini naseljenosti u Ukrajini.

Administrativna podjela

[uredi | uredi izvor]

Ternopiljska oblast je administrativno podijeljena na 3 rejona (okruga). U cijelom okrugu ima 16 gradova, 19 manjih gradova i 1013 sela.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Всеукраїнський перепис населення 2001 року". Pristupljeno 22. 7. 2016.
  2. ^ "Ternopil Oblast - Castles, Caves and a Rich Ancestory". ukraine.com. Pristupljeno 14. 3. 2018.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]